Za daljnji razvoj hrvatskog turizma izuzetan potencijal pokazuje kontinentalni turizam. Kreiranje specijaliziranih turističkih paketa iznimno je važno za produljenje sezone.
Poznato je kako turizam ima značajniju ulogu u razvoju gospodarstva naše zemlje. Hrvatska je zemlja koja svoje posjetitelje privlači neizmjernom prirodnom ljepotom, bogatom kulturnom baštinom i izrazito ugodnom klimom. Glavni cilj razvoja turizma u kontinentalnom dijelu je održivo korištenje svih prirodnih resursa kojima raspolažemo, ali i očuvanje bogate kulturne baštine.
Rijeka Drava; Foto: K. Toplak
Prednost razvoja kontinentalnog turizma
Prava slika turizma u Hrvatskoj je zabrinjavajuća. Karakterizira je visoka sezonalnost, izražena u ljetnim mjesecima, dostiže se infrastrukturni maksimum, degradira se prostor, a s druge strane je niska turistička zastupljenost u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Na plažama Jadrana je divno, sunce i more, luksuz izležavanja na ležaljkama i ispijanja koktela. Ona druga strana tog odmora iz snova – manje privlačna, su problemi sa zagađenjem okoliša i mora i negodovanje lokalnog stanovništva. Prenapučenost gradova, preopterećene autoceste na kojima dolazi do kilometarskih kolona na naplatnim kućicama i graničnim prijelazima. Povećava se crna statistika na našim cestama, jer dolazi do umora vozača, vlada nervoza i svima je u interesu da se što prije stigne na odredište i “baci u vodu”. Mnogi, kojima je važnije dobiti personaliziran pristup, pronašli su alternativu. Odmor u zelenim bojama. Prednost turizma u ruralnim područjima je taj što su posjetitelji u izravnom kontaktu sa domaćinima – pružateljima usluge, te na taj način dobiju uslugu u intimnijem ozračju, usmjerenu ka zadovoljenju njihovih osobnih želja i potreba.
Park prirode Lonjsko Polje
Sve više traženi selektivni oblici turizma
Kontinentalni turizam, odnosno ruralni turizam je takav vid turizma koji se ne veže toliko za prostor/destinaciju, koliko za aktivnosti, kvalitetu i vrstu usluge. Selektivni oblici kontinentalnog turizma su: seoski, športsko-rekreacijski, zdravstveni, kulturni, lovni, ribolovni, vinski, gastronomski, eko, i dr. Malo tko će realno sagledati trenutno stanje i mogućnosti razvoja turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jadran ima sigurnu bazu, a to je “sunce i more”. Kontinentalni turizam uz sunce nudi pregršt drugih prirodnih atrakcija. Ta oaza mira i tišine, netaknute prirode, autohtonih delicija, bogate kulturno-povijesne baštine, je idealna za bijeg iz užurbane svakodnevne sredine. Razvoj kontinentalnog turizma značajan je za razvijanje ruralnih područja. Njegova važnost se očituje i u očuvanju lokalnog identiteta, običaja i tradicije te jačanje autohtone ponude i proizvodnje.
Park prirode Kopački rit
Za postizanjem dugoročno održivog rasta i poslovanja, potrebno je postizanje razvojnog konsenzusa. Konsenzus treba biti postignut između svih dionika turističke destinacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske. To podrazumijeva postavljanje zajedničkih vizija, misija i ciljeva te na kraju i realizaciju istih.
Park prirode Medvednica
Prema podatcima iz TOMAS ljeto 2017., sve je više uočljiv trend rasta posjećenosti određene destinacije zbog novih doživljaja, autohtone gastronomije koja se u kontinentalnom dijelu njeguje. Upoznavanje prirodnih ljepota, zabava, sport i rekreacija je zapravo temelj razvijanja turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U svijetu na daleko poznat i izrazito razvijen je cikloturizam. Danas, polako postaje značajnija turistička grana i kod nas.
Put Šarana; Foto: BK Bor
Autentični doživljaji
Kontinentalni dio Hrvatske obiluje mogućnostima za razvoj brojnih selektivnih oblika turizma, između kojih se ističu eko i etno turizam. Idealna podloga za razvoj tog turizma su bogatstvo netaknute prirode i slaba naseljenost ruralnih područja. Odlika te vrste selektivnog turizma je što se on bazira na boravku na autentičnim lokacijama u kojima se njeguje poseban stil života. Riječ je o očuvanju tradicije, običaja, gastronomije i lokalnih događanja. Kako bi Hrvatska izgradila imidž destinacije u kojoj se mogu doživjeti autentični doživljaji u slikovitim selima, od iznimne je važnosti osigurati potrebnu infrastrukturu, educirati turističke djelatnike, uspostaviti partnerstvo i umrežiti razne gospodarske subjekte, te aktivirati lokalno stanovništvo u kreiranju aktivnosti vezanih s tradicijom i kulturom. Bitan segment je svakako razvoj ekološke poljoprivrede, kao i poticanje proizvodnje autohtonih proizvoda.
Etno park, Nova Bukovica
Prema riječima ministra turizma Garia Capellia “razvoj ruralnog turizma ima veliku važnost za razvoj turizma kontinenta, odnosno jačanje njegove atraktivnosti tijekom cijele godine. Usko povezan i sa ostalim granama turizma kao što su cikloturizam, eko i zeleni turizam, ruralni turizam pridonosi ravnomjernom turističkom razvoju naše zemlje, pozicionira Hrvatsku kao destinaciju raznolike i bogate turističke ponude te posjetiteljima pruža autentičan doživljaj naše zemlje”.
Turizam ne poznaje granice
Rijeka Drava, Križnica; Foto: K. Toplak
Ključ uspjeha razvoja turizma u kontinentalnom dijelu su ljudi. Ovi mali pomaci u razvoju su ogledalo radišnih ljudi, njihova snaga i volja da ne ostane sve samo mrtvo slovo na papiru. Bez ikakve potpore i sigurne baze turista je teško, ali udruživanjem snaga, brendiranjem regija i dobrom voljom koja je itekako prisutna sve se može.
Problem koji se ističe, a Goran Rihelj ga je obrazložio u svom osvrtu na razvoj turizma u ruralnim područjima je ne brendirana regija. “Stranci nemaju te granice koje smo mi postavili kroz gradove, županije, a turizam, poznato je ne poznaje granice. Kada bi brendirali cijelu Slavoniju kao regiju, imali bi jasnu komunikaciju, više financijskih sredstava, jasnu strategiju razvoja i definiran brend. I ono najvažnije, mogli bi ponuditi zaokružen turistički proizvod od 7-14 dana, pun sadržaja, doživljaja i priča”.
Park prirode Papuk; Foto: K. Toplak
Hrvatska je prepoznatljiva kao zemlja sa tisuću otoka, ali je isto tako ona i destinacija sa tisuću dvoraca. Zajednička promocija i morskog i kontinentalnog turizma svakako bi dala povoljne rezultate. Tu nije riječ o konkurenciji, nego o komplementarnim granama koje se savršeno nadopunjuju i tvore cjelinu.